Iako je nedavno „zagazio“ u osmu deceniju života Milan Vukman iz Donje Barice još uvijek se ne boji posla. Svakodnevno je u plastenicima i na njivi i ne pomišlja da odustane od proizvodnje povrća. Punih pet godina je u penziji, vrijedno radi, a i ove godine je zasukao rukave. U desetak plastenika posadio je paradajz i papriku, a na otvorenom dinje i njemu omiljenu kulturu – lubenicu, „kraljicu slasti“, kako je naziva.
-Na majčinom imanju imam dobre uslove za bavljenje poljoprivredom. Od djetinjstva moj život je bio mukotrpan. Zbog problema sa kukom invalid sam od malena. Oduvijek sam volio ovaj posao u kojem sam punih 50 godina. Proizvodnja povrća u plastenicima i na otvorenom je osnova. Imam nekoliko sorti paradajza i paprike. Takođe, lubenice i dinje su neizostavni dio moje ponude. Posla je „preko glave“, teško uspijevam sve sam stići, godine su pritisle, noge pomalo izdaju pa u jeku sezone plaćam i radnike-, uvodi nas u priču naš domaćin.
Vukman je zaokružio ciklus proizvodnje. Proizvodi rasadu, podigao je plastenike, brine o biljkama i nada se da će mu vrijeme biti naklonjeno. Ističe da je znanje, koje se godinama stiče, pored napornog rada veoma važno u povrtarskoj proizvodnji. Kopanje, sadnja, navodnjavanje, briga o biljkama i berba njegova je svakodnevica.
-Ovo ne može svako raditi. Treba voljeti, imati dosta znanja, a i ulaganja su značajna. Radim veoma skupu rasadu. Samo sjemena odnesu 1.500 KM i toliko najlon i crijeva za navodnjavanje bez kojeg nema rezultata. Nastojim što ranije imati proizvode, da ciklus prodaje bude što duži, da u konačnici ostvarim neku dobit. Borim se, pa kako bude -, kazuje Vukman.
Uskoro će proizvode, ekološki uzgojene, ponuditi brodskom tržištu. Očekuje prinos paradajza od oko 5 tona.
Oko 1. jula dolazim u Brod, izložim robu. Ako bude viška voziću i u Derventu na pijacu, prodavati na gajbu. U startu cijena mog paradajza je 1,5 KM i kako sezona odmiče bude 1 KM i manje, i na kraju 0,5 KM za kuvanje. Međutim, sve je slabija kupovna moć stanovništva, ali radije prodam i po nižoj cijeni nego da propadne. Dovoze preprodavci sa strane povrće koje je iz uvoza, koje ranije prispije, i oni „skidaju kajmak“ jer mu je u početku cijena 5 KM-, Vukman pravi račinicu.
– Mjeriti uvozni sa mojim paradajzom je nemoguće, ukus je neuporediv. Ja nudim domaće, organske proizvode, koji nisu tretirani hemijskim sredstavima. Zemlju obogatim stajskim đubrivom, a prskam samo protiv insekata. Navodnjavanje je jako važno, bez toga nema rezultata. Imam dva bunara, kace su pune vode-, priča sedamdesetogodišnji Vukman, koji još nije umoran od teškog posla.
Za Milana je svaki dan radan, a ako nije u plastenicima, onda je na polju lubenica.
-Tri dunuma je trenutno pod lubenicom. Sam kalemim što nije nimalo jednostavno. Treba čupati tikvu, u procjep stavljati lubenicu, obmotavati vatom, zalijevati rasad mlakom vodom, zagrijavati rasadnik, pa tek onda iznositi na njivu i saditi. Zadovoljan sam rodom, ali je cijena niska, bude i 0,40 KM za kilogram. Prodam nešto sadnica, hoće ljudi kod kuće da imaju poneku lubenicu. Prošle godine grad je desetkovao prinos od oko 10 tona lubenica. Sve to padne na moj trošak, a ulaganja su velika, i do 6.000 KM. Stašno bi bilo kad bi se dvije godine uzastopno ponovilo tako nešto-, nastavlja Vukman.
Kupcima će ponuditi i gorke dinje, kako kaže, „lijek“ za dijabetes.
-Radi se o gorkoj dinji, kulturi porijeklom iz Azije. Veoma je gorka, plod je u obiku krastavca, bodljikav. Melje se i pije. Jako dobro skida šećer u krvi i pozitivno utiče na kompletnu zdravstvenu sliku-, kazuje Vukman i dodaje da je jedan plastenik rezervisan za jagode.
-Kleri i mjesečarke su sorte koje gajim. Kleri su proljećna sorta dok mjesečarki ima cijele sezone. Supruga ih voli, to najviše zbog nje sadim-, nastavlja ovaj vrijedni domaćin.
Da su Milanu poljoprivredni poslovi u vrhu prioriteta uvjerili smo se jer je svaki kvadrat na prostranom imanju zasijan. Površinu koja nije pod plastenicima, lubenicama i dinjama, Vukman zasije kukuruzom koji proda u jesen. Jednostavno, kaže, ne može gledati da zemlja bude ne obrađena.
Izvor: Radio Brod
