Prvi projekt suda i zatvora u Bosanskom Brodu rađen je u novembru 1907. godina, a drugi projekt nastao je u maju 1908. godine. Međutim, i na posljednjem projektu vršene su izmjene u izvedbenim nacrtima iz avgusta 1908. Konačne obrise zgrada nekadašnjeg Suda i Zatvora u Bosanskom Brodu dobila je 1909. godine
U drugom projektu izmijenjena je postavka zgrade zatvora, a sudska zgrada je smanjena, te je njena unutarašnja dispozicija izmijenjena. U skladu sa ovom promjenom pojavile su se izmjene u rasporedu otvora na fasadama. Fasade drugog projekta do krajnosti su pojednostavljene, navodi se u Hronološkom pregledu djelatnosti Karla Paržika.
Zanimljivo, za one koji nisu znali, da je idejni tvorac ovog jedinstvenog objekta u Bosanskom Brodu poznati arhitekta Karlo Paržik, porijeklom Čeh, koji je radeći za Bečku građevinsku firmu kao mlad arhitekta dosao u Bosnu i Hercegovinu.
Isti izvor tvrdi da je “detaljna razrada fasada u avgustu 1908. g. ipak malo obogatila plitki centralni rizalit, međutim, izvedba nije bila dosljedna ovom nacrtu u svim detaljima. Horizontale na fasadi naglašene su postamentom, profilisanim vijencem između etaža i kordonskim krovnim vijencem. Zidovi prizemlje obrađeni su plitkom horizontalnom rustikom, a na spratu su potpuno glatki. Raspored prozora i njihovi oblici podsjećaju na rješenje sa fasada suda u Bileći. Središnja osovina naglašena je uz prozore prvog sprata vertikalnim trakama koje su završene secesijskim diskosima – rijedak primjer secesijske dekoracije na Paržikovim projektima. Glatki široki nadprozornici u prizemlju nisu izvedeni dosljedno projektu, a ponovljeni su i na spratu, iako je u projektu bilo predviđeno drugačije rješenje. Ovakva odstupanja od projekta ne mogu se obrazložiti racionalizacijom već, prije, nevještinom izvođača radova. Na razmeđi između istoricizma i secesije Paržik je, kao i na prethodnom projektu za sud u Bileći, pokušao da na ovom malom, racionalnom objektu, uz ograničena materijalna sredstva postigne reprezentativnost izraza kombinacijom elemenata kompozicije i dekoracije istoricizma i secesije”.
Paržik je bio veoma plodonosan arhitekta, koji je jednom vremenu u Bosni i Hercegovini dao svoj pečat prilikom izgradnje mnogih objekata – stambenoposlovna zgrada penzionog fonda u Sarajevu, zgrada gimnazije u Sarajevu, radio je projekat gradske vijećnice, takođe, u Sarajevu, zatim hotel i sud u Foči, sudove u Gacku, Trebinju i Ljubinju, zgradu mitropolije u Mostar i dr.
Daniel Marčetić
